Cilj sustavnog pregleda

Željeli smo saznati hoće li skupina lijekova zvanih antikolinergici napraviti razliku kod odraslih osoba koje su imale sindrom prekomjerno aktivnog mokraćnog mjehura (engl. overactive bladder, OAB) u usporedbi s placebom (lažnim liječenjem). Prikupljena su i analizirana sva relevantna ispitivanja kako bi se odgovorilo na ovo pitanje.

Dosadašnje spoznaje

Sindrom prekomjerno aktivnog mokraćnog mjehura čest je problem, pogotovo kod starijih osoba. To znači da možete iznenada osjetiti potrebu odlaska na zahod (naziva se „hitna epizoda”) ili osjetiti iznenadno curenje male količine urina. Prekomjerno aktivni mokraćni mjehur uzrokovan je neočekivanim gubitkom kontrole mišića mokraćnog mjehura. Ponekad se naziva „iritabilni mjehur”, „pretjerana aktivnost mišića detruzora”, „urgentna inkontinencija” ili „sindrom učestalosti i hitnosti”.

Antikolinergički lijekovi često se daju osobama s prekomjerno aktivnim mokraćnim mjehurom. Djeluju tako da opuštaju mišiće i mogu pomoći kod nekih simptoma prekomjerno aktivnog mokraćnog mjehura, poput curenja urina ili potrebe za odlaskom na zahod u kratkom roku.

Datum pretraživanja dokaza

Proučavani su dokazi dostupni do 14. siječnja 2020. godine.  Ponovili smo pretragu 3. svibnja 2022. godine, no ti rezultati još nisu u potpunosti uključeni u pregled.

Značajke istraživanja

U ovaj sustavni pregled uključena su 104 istraživanja. 71 istraživanje je novo ili nikada nije obnovljeno od zadnjeg objavljivanja ovog sustavnog pregleda 2006. godine.

Ukupno 12 od ovih istraživanja nije navelo koliko je osoba uključeno u njihovo istraživanje. U preostalim istraživanjima, 29 682 osobe su dobile antikolinergički lijek u usporedbi s 17 424 osobe koje su dobile placebo. Najmanje istraživanje uključivalo je 18 ljudi, dok je najveće imalo 2334 sudionika. Većina istraživanja koje smo uključili u pregled trajala je 12 tjedana. Jedno istraživanje proučavalo je simptome samo kod muškaraca, dok je devet proučavalo simptome kod žena. Ostala istraživanja uključivala su i muškarce i žene.

Uključili smo samo istraživanja koja su koristila antikolinergičke lijekove koji se uzimaju na usta, i to samo u dozama koje liječnici inače propisuju pacijentima. U istraživanjima je bilo uključeno devet različitih antikolinergičkih lijekova: darifenacin; fesoterodin; imidafenacin; oksibutinin; propantelin; propiverin; solifenacin; tolterodin i trospij.

Izvori financiranja uključenih istraživanja

Sedamdeset istraživanja uključenih u ovaj pregled financirale su tvrtke koje proizvode i prodaju lijekove.

Ključni rezultati

Otkrili smo da ljudi koji uzimaju antikolinergičke lijekove za prekomjerno aktivan mokraćni mjehur mogu osjetiti pozitivnu promjenu u kvaliteti života. Također, naši rezultati pokazuju da će više pacijenata vjerojatno primijetiti poboljšanje ili izlječenje simptoma prekomjerno aktivnog mokraćnog mjehura u usporedbi s onima koji uzimaju placebo terapiju.

Uzimanje antikolinergičkog lijeka vjerojatno dovodi do malog smanjenja broja epizoda hitnosti i broja odlazaka na zahod u jednom danu.

Dvadeset dvoje od sto osoba koje su primale antikolinergički lijek osjetilo je da imaju suha usta kao nuspojavu lijeka, u usporedbi sa šest od sto osoba koje su uzimale placebo. Uzimanje antikolinergika stoga može povećati rizik od suhih usta. Antikolinergici također mogu dovesti do povećanog rizika od retencije urina: manje od 2 na svakih 100 ljudi smatralo je da ne mogu potpuno isprazniti mjehur nakon uzimanja antikolinergičkog lijeka u usporedbi s manje od 0,5 na svakih 100 ljudi nakon uzimanja placeba. 

Zaključci

Antikolinergički lijekovi mogu dovesti do malih, ali važnih promjena u kvaliteti života osoba sa simptomima prekomjerno aktivnog mokraćnog mjehura, no nije jasno mogu li se te promjene održati tijekom dužeg vremenskog razdoblja.