Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

Novorođenčad rođena prije termina (prije 37. tjedna trudnoće) izložena je riziku od otežanog disanja i bolesti pluća jer njihova pluća nisu u potpunosti razvijena. Jedna doza prenatalnih (primijenjenih tijekom trudnoće) kortikosteroida, koja se daje ženama koje bi mogle rano roditi, pomaže u razvoju djetetovih pluća i poboljšava preživljavanje. Ovaj korisni učinak ne traje dulje od sedam dana, tako da su bebe rođene više od sedam dana prerano nakon primjene kortikosteroida još uvijek izložene riziku od poteškoća s disanjem i bolesti pluća. Ovaj pregled detaljno opisuje dostupne dokaze o korisnim i štetnim učincima davanja daljnjih doza kortikosteroida s ciljem produženog korisnog učinka na razvoj pluća i disanje.

Zašto je ovo važno?

Prijevremeni porod je čest i pogađa otprilike jednu od devet beba u svijetu. Osim poteškoća s disanjem nakon rođenja, nedonoščad koja preživi prve tjedne nakon rođenja izložena je riziku od dugotrajnih invaliditeta kao što su kašnjenje u razvoju, epilepsija (napadaji) i cerebralna paraliza (slabost i problemi u mišićima koji utječu na kretanje i koordinaciju).

Kortikosteroidni lijekovi djeluju protuupalno i potiskuju rast i proizvodnju kortizola (hormona stresa) iz nadbubrežne žlijezde. Kao rezultat toga, ponavljanje prenatalnog liječenja kortikosteroidima moglo bi povećati rizik od infekcije i potisnuti proizvodnju kortizola za majku i njezino dijete, te smanjiti rast djeteta. Stoga je važno razumjeti i dobrobiti i potencijalne negativne učinke ponovljenih ciklusa kortikosteroida kako bi se omogućilo donošenje najboljih odluka o liječenju u kliničkoj praksi.

Ključni rezultati

Tražili smo dokaze 27. siječnja 2021. godine i pronašli 11 randomiziranih kontroliranih ispitivanja (kliničkih ispitivanja u kojima su ljudi nasumično raspoređeni u jednu od dvije ili više skupina) koja su uključivala 4,895 žena i njihovih 5,975 beba koje su bile izložene riziku od ranog poroda više od sedam dana nakon početnog ciklusa kortikosteroida između 23. i 34. tjedna trudnoće pri uključivanju u ispitivanje.

Sveukupno, ova su ispitivanja pokazala da ponovljene doze prenatalnih kortikosteroida smanjuju rizik da beba ima poteškoće s disanjem, uključujući ozbiljne poteškoće, i ozbiljne zdravstvene probleme u prvih nekoliko tjedana nakon rođenja (dokazi umjerene do visoke kvalitete i nizak rizik od pristranosti ). Vjerojatno nije bilo učinka na kroničnu plućnu bolest (obično definiranu trajnim poteškoćama s disanjem i potrebom za liječenjem kisikom u dobi kada bi dosegle 36 tjedana trudnoće). Dostupni podaci ne mogu potvrditi je li došlo do povećanja, smanjenja ili nikakve promjene u smrti fetusa ili novorođenčadi ili dojenčadi mlađe od godinu dana, teškog krvarenja u mozgu ili teške upale crijeva.

Za žene nije bilo povećanja vjerojatnosti poroda carskim rezom, ali nije bilo sigurno je li došlo do povećanja ili smanjenja majčinske smrti, infekcije majke, rizika od nuspojava kod majke ili potrebe za prekidom liječenja zbog nuspojava. Niti jedno ispitivanje nije prijavilo podatke o dojenju u vrijeme napuštanja bolnice ili riziku da žena bude primljena na jedinicu intenzivne njege.

U pet ispitivanja koja su pratila bebe do ranog djetinjstva, nije bilo dugoročnih korisnih ili štetnih učinaka na kasniji razvoj. Slično tome, dva ispitivanja koja su pratila djecu do srednjeg djetinjstva (pet godina u jednom ispitivanju i šest do osam godina u drugom ispitivanju) nisu otkrila dugoročne koristi ili štete za razvoj. Za praćenje ranog i srednjeg djetinjstva nije bilo jasno jesu li ukupni smrtni slučajevi nakon randomizacije do vremena praćenja povećani, smanjeni ili isti.

Dokazi su sveukupno bili umjerene ili visoke kvalitete. Većina rezultata temeljila se na informacijama s niskim rizikom od pristranosti ili nekim manjim zabrinutostima zbog rizika od pristranosti.

Što ovi rezultati znače?

Ovaj pregled pokazuje da ponovljena doza prenatalnih kortikosteroida koja se daje ženama kod kojih postoji rizik od ranog poroda nakon početne doze prenatalnih kortikosteroida pomaže bebinim plućima i smanjuje ozbiljne zdravstvene probleme u prvih nekoliko tjedana života bez štete po zdravlje ili razvoj do sredine djetinjstva. Potrebna su daljnja istraživanja o dugoročnim korisnim ili štetnim učincima za bebu u odrastanju.