Ključni rezultati

- Psihoterapija u obliku kognitivno-bihevioralne terapije (koja je usmjerena na promjenu mišljenja i ponašanja) vjerojatno ima mali pozitivan učinak na depresiju, kvalitetu života i svakodnevne aktivnosti ljudi s demencijom ili blagim kognitivnim oštećenjem.

- Nema dovoljno dokaza za donošenje zaključaka o učinkovitosti psihoterapije u liječenju anksioznih poremećaja kod osoba s demencijom ili blagim kognitivnom oštećenjem.

- Potrebno je više dokaza o različitim vrstama psihoterapija i njihovoj učinkovitosti za različite pacijente.

Što su demencija i blago kognitivno oštećenje?

Demencija je poremećaj u kojem dolazi do oštećenja kognitivnih funkcija (poput vještina pamćenja i razmišljanja). Oboljeli od demencije nisu u stanju samostalno obavljati svakodnevne aktivnosti. Blago kognitivno oštećenje (engl. mild cognitive impairment, MCI) blaži je poremećaj te ne utječe na obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Osobe s MCI-om mogu oboljeti od demencije.

Što podrazumijeva psihoterapija?

Psihoterapija, poznata pod nazivom „terapija razgovorom“, temelji se na psihološkim teorijama. Liječenje se odvija između psihoterapeuta i pojedinca ili male skupine ljudi koji pritom razvijaju vještine i strategije za unaprjeđivanje vlastitog dobrostanja. Takve se terapije mogu prilagoditi osobama s kognitivnim oštećenjima.

Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda

Iako se depresija i anksioznost često pojavljuju kod osoba s demencijom i MCI-om, nije jasno kakvo je najbolje liječenje. Uobičajeni lijekovi koji se propisuju za liječenje tih poremećaja nisu učinkoviti u liječenju demencije te vjerojatno uzrokuju nuspojave, stoga se preporučuje da oboljeli prvo probaju liječenje psihoterapijom. U središtu ovog pregleda bile su psihoterapije namijenjene ublažavanju simptoma anksioznosti ili depresije te one namijenjene poboljšavanju emocionalnog stanja osoba s demencijom ili MCI-om. Postoje različiti psihoterapijski pristupi. Cilj je ovog pregleda bio doznati koliko je pojedini pristup učinkovit u liječenju simptoma depresije i anksioznosti u osoba s demencijom ili MCI-om. Nadalje, pregledom se željelo utvrditi kako takvo liječenje utječe na kvalitetu života pacijenta, obavljanje svakodnevnih aktivnosti i na kognitivne sposobnosti, ali i uzrokuje li liječenje neželjene učinke.

Kako je proveden ovaj Cochraneov sustavni pregled?

U obzir su se uzimala istraživanja koja su uspoređivala psihoterapiju i uobičajeno liječenje samo ili u kombinaciji s drugim oblicima liječenja.

Psihološki oblici liječenja su podijeljeni u nekoliko kategorija na temelju teorija i samog sadržaja te je svaka kategorija promatrana zasebno. Rezultati istraživanja su uspoređeni i sažeti te je procjenjena pouzdanost dokaza na temelju čimbenika poput metoda istraživanja i veličine uzoraka.

Ključni rezultati

Pronađeno je 29 istraživanja s ukupno 2,599 sudionika s demencijom ili MCI-om. Većina pronađenih dokaza odnosila se na kognitivnu bihevioralnu terapiju (KBT, kojoj je svrha promjena misli i ponašanja) te na liječenja kojima se promiče opća dobrobit pacijenata, poput psihološkog savjetovanja i suportivne psihoterapije. Također je uključeno nekoliko istraživanja koja proučavaju kognitivne terapije temeljene na usredotočenoj svjesnosti te interpersonalnoj psihoterapiji. Većina istraživanja promatrala je učinke liječenja na depresiju, dok je mali broj njih pratio anksioznost.

Dokazi ukazuju da:

- KBT vjerojatno ublažava simptome depresije, poboljšava kvalitetu života i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti po završetku liječenja kod osoba s demencijom ili MCI-om, iako su učinci neznatni. Nema pouzdanih dokaza o učincima na anksioznost. Dio dokaza ukazuje da učinak KBT-a na depresiju ovisi o ozbiljnosti simptoma prije početka liječenja, o tome imaju li pacijenti demenciju ili kognitivno oštećenje, te koja je vrsta liječenja korištena, no potrebno je još istraživanja na tu temu.

- Potporna psihoterapija i psihološko savjetovanje ne utječu na simptome depresije po završetku liječenja, a dokazi o utjecaju te vrste liječenja na anksioznost nisu dostatni.

- Nema pouzdanih dokaza o utjecaju terapije temeljene na usredotočenoj svjesnosti i interpersonalne terapije jer nema dovoljno istraživanja o njima.

Podatci o neželjenim učincima za sve vrste liječenja su ograničeni.

Trenutno je 14 istraživanja u tijeku pa se više dokaza o ovoj problematici očekuje kroz nekoliko godina.

Koja su ograničenja dokaza?

Dokazi srednje razine kvalitete ukazuju da liječenje KBT-om ima mali pozitivni utjecaj na depresiju, kvalitetu života pacijenta i obavljanje svakodnevnih aktivnosti, dok su dokazi o ostalim rezultatima slabije kvalitete. Većina sudionika imala je blaži ili umjereni oblik demencije, što znači da ovi rezultati vjerojatno nisu primjenjivi na pacijente sa kognitivnim oštećenjem ili težim oblicima demencije. Mali broj istraživanja uključivao je isključivo osobe koje su imale teže oblike depresije prije liječenja, iako se u praksi takvim osobama najčešće nudi liječenje. Još uvijek nema dovoljno dokaza kako bi mogli reći koja je vrsta liječenja najbolja.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do veljače 2021. godine.