Zašto je ovo pitanje važno?

Mnogi stomatološki zahvati stvaraju kapljice koje se brzo talože na površini. Ako se koriste instrumenti velike brzine, kao što je bušilica, stvaraju se aerosoli koji se sastoje od sitnih čestica koje ostaju lebdjeti u zraku i koje se mogu udahnuti ili se talože dalje na površinama. Ovi aerosoli sadrže različite mikroorganizme i mogu prenijeti infekcije bilo izravnim kontaktom ili neizravno preko kontaminiranih površina. Kako bi se spriječilo širenje infekcije, može pomoći smanjenje broja mikroorganizama prisutnih u tim aerosolima. Upotreba sredstava za ispiranje usta prije stomatološkog zahvata („preproceduralno ispiranje usta”) predložena je kao mogući način smanjenja kontaminacije ovih aerosola. Klorheksidin, povidon jod i cetilpiridinijev klorid (CPC) neke su od često korištenih tekućina za ispiranje usta. Oni djeluju tako da ubijaju ili deaktiviraju mikroorganizme u ustima i time smanjuju razinu kontaminacije u aerosolu koji nastaje. Željeli smo saznati smanjuje li ispiranje usta prije stomatološkog zahvata kontaminaciju aerosola koji nastaju tijekom stomatoloških zahvata u praksi i pomaže li to u sprječavanju prijenosa zaraznih bolesti.

Kako smo pronašli i procijenili dokaze?

Pretražili smo sva relevantna istraživanja koja su uspoređivala sredstva za ispiranje usta korištena prije stomatoloških zahvata s placebom (lažni lijek), s nikakvom intervencijom ili drugim sredstvom za ispiranje usta koje se smatra neaktivnim. Potom smo usporedili rezultate tih istraživanja i saželi njihove dokaze. Konačno, procijenili smo povjerenje u te dokaze. Uzeti su u obzir čimbenici kao što je način na koji je istraživanje provedeno, veličina istraživanja i dosljednost rezultata tokom trajanja istraživanja.

Ključni rezultati

Pronašli smo dva istraživanja koja su zadovoljila naše kriterije za uključenje. U tim su istraživanjima korišteni klorheksidin, CPC, eterična ulja/biljna sredstva za ispiranje usta, povidon jod i borna kiselina u usporedbi s nikakvim ispiranjem ili ispiranjem vodom, fiziološkom otopinom (slanom vodom) ili drugim sredstvom za ispiranje usta. Niti jedno istraživanje nije mjerilo koliko su se često pružatelji stomatološke zdravstvene zaštite zarazili mikroorganizmima. Sva uključena istraživanja mjerila su razinu bakterijske kontaminacije u kapljicama ili aerosolima u stomatološkoj klinici. Nisu ispitivali kontaminaciju virusima ili gljivicama. 

Većina ispiranja smanjila je bakterijsku kontaminaciju u aerosolima do neke mjere, ali bilo je značajnih varijacija u učincima i ne znamo koliko je smanjenje potrebno da bi se smanjio rizik od infekcije. 

Istraživanja nisu pružila nikakve informacije o troškovima, promjenama mikroorganizama u pacijentovim ustima ili nuspojavama kao što su privremena promjena boje, promjena okusa, alergijska reakcija ili preosjetljivost. Istraživanja nisu procijenila jesu li pacijenti rado koristili tekućinu za ispiranje usta niti je li tu intervenciju stomatolozima bilo lako primijeniti. 

Sveukupno, rezultati sugeriraju da ispiranje usta prije postupka može smanjiti razinu bakterijske kontaminacije u aerosolima u usporedbi s neispiranjem ili ispiranjem vodom, ali imamo samo dokaze niske ili vrlo niske razine sigurnosti i ne znamo kako to smanjenje kontaminacije utječe na rizik od infekcije.

Što ovi rezultati znače?

Imamo vrlo malo povjerenja u dokaze, a daljnja istraživanja mogu promijeniti nalaze našeg pregleda. Nijedno istraživanje nije mjerila rizik od infekcije niti istraživalo virusnu ili gljivičnu kontaminaciju. 

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do veljače 2022. godine.