Istraživačko pitanje

Koji je antibiotski režim sigurniji i učinkovitiji u liječenju novorođenčadi i djece s upalom pluća stečenom u bolnici?

Dosadašnje spoznaje

Bolnička pneumonija, odnosno upala pluća, je upala tkiva jednog ili oba plućna krila uzrokovana infekcijom koja se javlja tijekom boravka u bolnici (tj. 48 sati ili duže nakon prijema u bolnicu). To je jedna od najčešćih bolničkih infekcija u djece diljem svijeta, a povezana je s visokom stopom smrtnosti. Većina našeg razumijevanja bolničke upale pluća u djece temelji se na istraživanjima sa odraslima. Prema našim saznanjima, ovo je prvi sustavni pregled s meta-analizom koji procjenjuje prednosti i štete različitih režima antibiotika u novorođenčadi i djece s bolničkom upalom pluća.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj sustavni pregled uključeni su dokazi objavljeni do veljače 2021. godine.

Značajke istraživanja

Uključili smo četiri istraživanja koja su randomizirala 84 djece s bolničkom upalom pluća na različite režime antibiotika. Tri su istraživanja bila multicentrična istraživanja iz SAD-a, Latinske Amerike, Europe i Južne Afrike. Južnoafričko istraživanje uključivalo je jedno mjesto ispitivanja u Maleziji. Svako od četiri uključena istraživanja uspoređivalo je različite režime antibiotika: cefepim naspram ceftazidima; linezolid u odnosu na vankomicin; meropenem naspram cefotaksima; i ceftobiprol naspram cefalosporina.

Izvori financiranja istraživanja

Tri su istraživanja financirala farmaceutske tvrtke (Zeneca Pharmaceuticals, Pharmacia Corp i Basilea Pharmaceutica International Ltd.), što ukazuje na mogući rizik pristranosti povezan sa sukobom interesa.

Ključni rezultati

Svako od četiri uključena istraživanja uspoređivalo je različite režime antibiotika: cefepim naspram ceftazidima; linezolid u odnosu na vankomicin; meropenem naspram cefotaksima; i ceftobiprol naspram cefalosporina.

Samo je jedno istraživanje izvijestilo o našim primarnim ishodima: smrt od bilo kojeg uzroka i ozbiljne nuspojave (velike komplikacije). Tri su istraživanja izvijestila o sekundarnom ishodu neuspjeha liječenja. Dva su istraživanja prvenstveno uključivala upalu pluća stečenu u zajednici i hospitaliziranu djecu s bakterijskim infekcijama, stoga su djeca s bolničkom upalom pluća bila samo jedna podskupina ukupne populacije istraživanja.

Tamo gdje su rezultati opisani, sigurnost dokaza bila je vrlo niska za svaku od usporedbi. Nismo uspjeli izvući bitne zaključke iz tih rezultata.

Niti jedno od uključenih istraživanja nije procjenjivalo kvalitetu života povezanu sa zdravljem, smrt uzrokovanu upalom pluća ili manje ozbiljne nuspojave (manje komplikacije).

Zaključci

Dostupni dokazi ne sugeriraju da je jedan antibiotski režim sigurniji i učinkovitiji od drugog u liječenju novorođenčadi i djece s bolničkom upalom pluća. Potrebna su daljnja istraživanja.

Pouzdanost dokaza

Pouzdanost dokaza je veoma niska. Sva četiri uključena istraživanja imala su visok rizik od pristranosti (tj. istraživanja su osmišljena na takav način da su rezultati mogli biti iskrivljeni). Osim toga, pregledana istraživanja uključivala su mali broj sudionika, što je vjerojatno dovelo do netočnih rezultata.