Ključne poruke

Nismo sigurni poboljšava li upotreba antibiotika sluh kod djece s akutnom upalom srednjeg uha s izljevom zbog nedostatka čvrstih dokaza.

Liječenje antibioticima u usporedbi sa izostankom terapije dovodi do smanjenja broja djece koja imaju „ljepljivo uho” nakon tri mjeseca praćenja. Nije jasno radi li se o dugotrajnom učinku jer je svega nekoliko istraživanja pratilo djecu dulje od tri mjeseca.

Istraživanja uključena u ovaj pregled nisu izvijestila o ozbiljnim štetnim učincima uzrokovanim antibioticima. Međutim, postoje neke pretpostavke da antibiotici mogu izazvati neugodne nuspojave kao što je kožni osip.

Što je akutna upala srednjeg uha s izljevom (sekretorni otitis)?

Akutna upala srednjeg uha s izljevom (sekretorni otitis) je relativno često stanje koje pogađa mlađu djecu. Tekućina se nakuplja u srednjem uhu, što može uzrokovati oštećenje sluha. Kao rezultat lošeg sluha, djeca mogu kasniti u govoru i mogu imati poteškoća u školi.

Kako se liječi sekretorni otitis?

U većini slučajeva sekretorni otitis ne treba nikakvo liječenje, a simptomi će se s vremenom poboljšati. U djece s perzistentnim sekretornim otitisom korišteni su različiti oblici liječenja, uključujući lijekove ili kirurški zahvat (umetanje ušica (ventilacijskih cijevi), sa ili bez adenoidektomije). Ponekad su bakterije prisutne u tekućini koja se nakuplja u srednjem uhu. Antibiotici se ponekad koriste kako bi se pokušali riješiti tih bakterija i poboljšali simptomi sekretornog otitisa.

Što smo željeli saznati?

Željeli smo utvrditi jesu li antibiotici bolji od placeba (lažno liječenje) ili izostanka liječenja za djecu sekretornim otitisom.

Također smo htjeli vidjeti postoje li neželjeni učinci povezani s uzimanjem antibiotika za ovo stanje.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Tražili smo istraživanja koja su uspoređivala oralno liječenje antibioticima s placebom ili s izostankom liječenja u djece sa sekretornim otitisom. Usporedili smo i saželi rezultate tih istraživanja te procijenili povjerenje u dokaze, na temelju čimbenika kao što su metode istraživanja te veličine uzoraka.

Što smo saznali?

Uključili smo 19 istraživanja u koja je bilo uključeno preko 2 500 djece. Korištene su različite vrste oralnih antibiotika, a trajanje liječenja uvelike je variralo između istraživanja.

Nejasno je imaju li antibiotici bilo kakav učinak na sluh jer dokazi nisu bili snažni.

U usporedbi s izostankom liječenja, antibiotici bi mogli neznatno smanjiti broj djece koja imaju sekretorni otitis nakon tri mjeseca praćenja. Samo su dva istraživanja proučavala broj djece sa sekretornim otitisom nakon duljeg vremena praćenja, tako da nismo sigurni radi li se o dugotrajnom učinku, budući da se sekretorni otitis može ponoviti.

Ne znamo ima li liječenje antibioticima bilo kakav učinak na kvalitetu života budući da nijedno istraživanje uključeno u ovaj pregled nije pratilo taj ishod. Nismo uspjeli pronaći mnogo dokaza o pojavi anafilaksije - rijetke, ali vrlo ozbiljne alergijske reakcije. Niti jedna istraživanje nije izvijestilo da je bilo koje dijete doživjelo anafilaksiju, no nije jasno znači li to da nijedno dijete nije imalo anafilaktičku reakciju ili da to jednostavno nije prijavljeno.

Koja su ograničenja dokaza?

Kako su dokazi uključeni u ovaj sustavni pregled bili nesigurni, ne možemo biti sigurni pruža li liječenje antibioticima ikakvu korist djeci sa sekretornim otitisom. Budući da je većina istraživanja trajala vrlo kratko, ne znamo hoće li se bilo kakav učinak antibiotika nastaviti kroz dulja vremenska razdoblja - čak i ako se čini da se sekretorni otitis kratkoročno poboljšava, može se ponoviti.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj sustavni pregled uključeni su dokazi objavljeni do siječnja 2023. godine.