Istraživačko pitanje

Istražili smo učinak odgode propisivanja recepata za antibiotike u usporedbi s neposrednim propisivanjem recepata za antibiotike te terapiju bez antibiotika kod osoba s infekcijama dišnih puteva, uključujući upalu grla, infekciju srednjeg uha, kašalj (bronhitis) i prehladu.

Dosadašnje spoznaje

Propisivanje veće količine antibiotika povećava rizik od nuspojava i dovodi do većih troškova zdravstvene zaštite te većih stopa antibakterijske rezistencije. Jedna od strategija za smanjenje nepotrebnog propisivanja antibiotika je izdavanje recepata za antibiotike, ali uz savjet da se odgodi podizanje antibiotika. Osoba koja propisuje antibiotike procjenjuje da antibiotici nisu potrebni odmah, očekujući da će se simptomi riješiti bez antibiotika.

Tražili smo istraživanja koja su uspoređivala odgođenu primjenu antibiotika s neposrednom primjenom ili s izostankom uzimanja antibiotika za infekcije respiratornog trakta, bez obzira na to jesu li antibiotici indicirani ili ne. Također smo procijenili uporabu antibiotika, zadovoljstvo pacijenata, rezistenciju na antibiotike, stopu ponovnog posjeta liječnicima i upotrebu dodatnih terapija. Ovo je obnovljena verzija Cochraneovog sustavnog pregleda prvi put objavljenog 2007. godine, a obnavljanog 2010., 2013. i 2017. godine.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do 20. kolovoza 2022. godine.

Značajke istraživanja

U ovaj smo sustavni pregled uključili 12 istraživanja s ukupno 3968 sudionika, od kojih su podaci za njih 3750 bili dostupni za procjenu strategija propisivanja antibiotika osobama s raznim infekcijama dišnog sustava. Jedanaest ovih istraživanja uspoređivalo je strategije odgađanja uzimanja antibiotika s neposrednim uzimanjem antibiotika. Pet istraživanja uspoređivala su odgađanje propisivanja antibiotika s terapijom bez antibiotika . Od 12 istraživanja, pet je uključivalo samo djecu (1569 ispitanika), dva samo odrasle (589 ispitanika), a četiri su uključivala i djecu i odrasle (1596 ispitanika). Novo istraživanje uključeno u ovo ažuriranje uključilo je 448 sudionika, a 436 ih je analizirano nakon primjene kriterija isključenja.

Izvori financiranja uključenih istraživanja

Dva istraživanja financirala su farmaceutske tvrtke, dva nisu opisala izvore financiranja, a preostalih osam istraživanja financirala su državne institucije ili stručna učilišta.

Ključni rezultati

Upotreba antibiotika bila je najveća u skupini s neposrednom primjenom antibiotika (93%), nakon čega slijede odgođena primjena antibiotika(29%), te strategija bez antibiotika (13%).

Zadovoljstvo pacijenata bilo je slično kod ljudi koji su probali odgoditi primjenu antibiotika (88% zadovoljnih) u usporedbi s neposrednom primjenom antibiotika (90% zadovoljnih), ali bilo je veće od zadovoljstva pacijenata bez ikakvih antibiotika (86% nasuprot 81% zadovoljnih).

Nije bilo razlike između trenutnog, odgođenog, i nikakvog propisivanja antibiotika za mnoge simptome koji uključuju groznicu, bol, osjećaj slabosti, kašalj te curenje iz nosa. Jedine razlike bile su male, u korist neposredne primjene antibiotika za ublažavanje boli, vrućice i curenja iz nosa kod grlobolje; te boli i lošeg osjećanja kod infekcija srednjeg uha. U usporedbi sa strategijom bez antibiotika , odgođena primjena antibiotika dovela je do malog smanjenja trajanja boli, vrućice i kašlja kod ljudi s prehladom. Mala je razlika bila u štetnim učincima antibiotika, a nije bilo značajne razlike u komplikacijama.

U prvom mjesecu nakon početnog savjetovanja, dva istraživanja pokazala su da nije vjerojatno da će se ispitanici vratiti liječniku iz skupina s odgođenim ili neposredno propisanim antibioticima. Izuzimajući prvi mjesec, jedno istraživanje pokazalo je da se sudionici iz odgođene ili neposredne skupine propisanih recepta za antibiotike za slijedeću respiratornu infekciju vjerojatno nisu vratili liječniku u 12 mjeseci nakon istraživanja, a drugo je istraživanje pokazalo da će se sudionici vjerojatnije vratiti i vidjeti liječnika u sljedećih 12 mjeseci ako su imali neposredno propisani recept u usporedbi s odgođenim receptom.

Dva istraživanja koja su uključivala djecu s akutnom upalom srednjeg uha izvijestila su o uporabi drugih lijekova u odgođenim i neposrednim antibiotskim skupinama. U jednom istraživanju nije bilo razlike u primjeni ibuprofena, paracetamola i kapi za uši. U drugom je istraživanju korišteno manje žličica paracetamola u neposrednoj antibiotskoj skupini u usporedbi s odgođenom antibiotskom skupinom i to drugi i treći dan od početka bolesti. Nijedno uključeno istraživanje nije procjenjivalo biljne ili druge oblike komplementarne medicine.

Nijedno uključeno istraživanje nije procjenilo rezistenciju na antibiotike.

Pouzdanost dokaza

Naše povjerenje u dokaze je umjereno zbog zabrinutosti da ljudi u istraživanjima nisu bili nasumično raspoređeni u skupine za liječenje. To znači da bi razlike između skupina mogle biti posljedica razlika među ljudima, a ne između oblika liječenja. Također je moguće da su sudionici istraživanja bili svjesni koju su terapiju primili. Malo je istraživanja sadržavalo sve podatke koji su nas zanimali.

Kad liječnici smatraju da je sigurnije ne propisivati neposredno antibiotike, kad savjetuju da se ne koriste antibiotici , ali preporuče da se pacijenti vrate ukoliko se simptomi ne povuku (radije nego da propišu odgođeni recept za antibiotike), zadovoljstvo od strane pacijenata biti će smanjeno. Korištenje odgođene antibiotske strategije i dalje će dovesti do značajnog smanjenja upotrebe antibiotika u usporedbi s neposrednom upotrebom antibiotika.