Pitanje sustavnog pregleda

Istražili smo koliko dojenje ili dohrana humanim mlijekom (izdojeno majčino mlijeko koje se daje putem sonde za hranjenje ili peroralno) povoljno djeluje kao lijek protiv bolova u novorođenčadi tijekom podvrgavanja bolnim postupcima (npr. cijepljenje, ubod lancete u petu, vađenje krvi za pretrage ili pregledi očiju). Zdravstveni djelatnici su procijenili bolne reakcije beba (npr. promjene srčane frekvencije, razine kisika, krvnog tlaka, postotak vremena plakanja, trajanje plakanja itd.) kako bi izmjerili bol koju bebe doživljavaju.

Dosadašnje spoznaje

Dojenje može olakšati bol kod novorođenih beba koje prolaze kroz bolne postupke. Lijekovi za ublažavanje boli se obično daju kod velikih bolnih postupaka, ali se uglavnom ne daju kod manjih bolnih postupaka kao što su uzorkovanje krvi (ubod lancete u petu ili uzimanje uzorka iz vene). Postoje različiti oblici strategija kod kojih se ne koriste lijekovi za smanjenje boli kod beba, kao što su držanje ili povijanje, sisanje dude varalice ili davanje slatkih otopina (kao što su saharoza ili glukoza). Različita istraživanja provedena na novorođenčadi pokazala su da dojenje može biti dobar način za smanjenje boli koju osjećaju pri podvrgavanju manjim bolnim zahvatima. Ova su istraživanja provedena na bebama rođenim unutar termina i pokazala su da dojenje može biti učinkovito, smanjuje vrijeme bebinog plača i različite procjene boli koje su validirane za bebe. Majčino mlijeko koje se daje oralnom štrcaljkom nije pokazalo isti učinak kao samo dojenje. Vrlo je malo istraživanja provedeno na prijevremeno rođenim bebama pa su potrebna nova istraživanja da bi se utvrdilo je li upotreba dohrane majčinim mlijekom kod ovih malih beba učinkovita za smanjenje njihove boli.

Značajke istraživanja

Temeljito smo pretražili medicinsku literaturu do 1. kolovoza 2022. u potrazi za istraživanjima koja su istraživala učinak dojenja ili dohrane majčinim mlijekom za ublažavanje boli kod manjih medicinskih postupaka kod novorođenčadi koja je rođena unutar termina i kod nedonoščadi. Uključili smo samo randomizirana ispitivanja, jer ona pružaju najpouzdanije medicinske dokaze. Pronađeno je 66 istraživanja sa više od ukupno 6200 djece u ovom Cochraneovom sustavnom pregledu. Trideset i šest istraživanja ocijenilo je dojenje, 29 istraživanja ocijenilo je dopunsko humano mlijeko, dok je jedno istraživanje usporedilo jedno i drugo. Više od polovice istraživanja provedeno je tijekom postupka uboda lancete u petu. Kod drugih je to bilo tijekom cijepljenja, vađenja krvi iz vene ili drugih postupaka. Istraživanja su koristila različite usporedne skupine, na primjer, placebo, izostanak intervencije, držanje djeteta od strane majke, kontakt-koža-na-kožu, sličan volumen vode, dudu varalicu, rutinsku njegu, različite koncentracije saharoze ili glukoze, 'lagano ušuškavanje' (držanje djeteta u medijalnom položaju sa rukama uz tijelo i šakama u položaju za poticanje sisanja), povijanje, utopljavanje peta, anestetičku kremu za kožu ili njihovu kombinaciju. Istraživanja su kod procjene boli koristila širok raspon ljestvica boli, kao i promjene u otkucajima srca i krvnog tlaka te trajanje plača.

Izvori financiranja istraživanja

Prema informacijama datim u izvješćima, istraživanja uključena u ovaj sustavni pregled nisu imala vanjske izvore financiranja.

Ključni rezultati

Novorođene bebe iz skupine dojenih su imale niži broj otkucaja srca, kraće trajanje plača, niži postotak vremena plača i niže rezultate na ljestvici neonatalne boli od beba kojih se nije interveniralo. Umjerene koncentracije glukoze/saharoze mogu imati sličnu učinkovitost kao dojenje. Istraživanja s primjenom dopunskog hranjenja humanim mlijekom su pokazala različite rezultate. Utvrđeno je da dopunsko hranjenje humanim mlijekom ima niži porast broja otkucaja srca u usporedbi s vodom i kraće trajanje plača u usporedbi s placebom.

Koja su ograničenja ovih dokaza?

Umjerena je pouzdanost dokaza o tome da dojenje smanjuje bol prema procjeni broja otkucaja srca, trajanja plača ili potvrđenoj ljestvici boli u usporedbi s nikakvim intervencijama. Dopunsko hranjenje humanim mlijekom kod bolnih postupaka može smanjiti bol u usporedbi s nikakvom intervencijom ili placebom.

Zbog velikog broja usporednih skupina, druge mjere boli su procijenjene u vrlo malom broju istraživanja. Većina istraživanja nije izvijestila o neželjenim ili štetnim učincima liječenja. Oni koji su to učinili, nisu identificirali neželjene ili štetne učinke liječenja kod djece.