Dosadašnje spoznaje

Neželjeni učinak lijeka (engl. adverse drug event, ADE) je događaj koji se javlja kao rezultat medicinske intervencije vezane za lijek. Neželjeni učinci lijekova su ponekad povezani sa pogreškama u liječenju. Zajedno mogu dovesti do značajne štete, povećati troškove liječenja, te čak dovesti i do smrti.

Intervencije usmjerene ka smanjenju pogrešaka u liječenju uključuju usklađivanje lijekova, što je proces usporedbe preporučene terapije sa terapijom koju je pacijent već koristio. Usklađivanje lijekova može se provoditi zajedno s drugim intervencijama, kao što je elektroničko propisivanje terapije, uporaba barkodova, organizacijske promjene, povratne informacije o pogreškama u liječenju, educiranje osoblja i poboljšanje sustava izdavanja lijekova.

Istraživačko pitanje

Kakva je učinkovitost intervencija za smanjenje pogrešaka u liječenju odraslih u bolničkim uvjetima?

Uključene su ustanove za bolničku njegu (sekundarne i tercijarne jedinice, jedinice intenzivne njege, operacijske dvorane), izvanbolničku njegu i jedinice za hitne slučajeve.

Značajke istraživanja

Pretraživane su baze znanstvenih istraživanja. Uključeno je 65 istraživanja, od kojih je 51 randomizirano ispitivanje koja obuhvaća 23,182 odrasle osobe u bolničkim uvjetima. Preostalih 14 istraživanja bila su velika istraživanja s prekinutim vremenskim slijedom (engl. interrupted time-series, ITS), a koja su pratila sudionike duže razdoblje prije i nakon intervencije za procjenu njenog učinaka te su uključivala više od 87,000 sudionika.

Pouzdanost dokaza

Procijenili smo uključene dokaze kako bismo utvrdili koliko su sigurni u točnost njihovih rezultata i da se isti neće mijenjati kada novi dokazi postanu dostupni. Sveukupno je pouzdanost dokaza bila niska do umjerena, iako je za neke ishode bila vrlo niska.

Ključni rezultati

Usklađivanje lijekova u usporedbi sa nikakvom intervencijom vjerojatno smanjuje učestalost neželjenih učinaka i može smanjiti pojavu pogrešaka u liječenju. Može imati mali ili nikakav utjecaj na duljinu hospitalizacije ili kvalitetu života. Međutim, učinak usklađivanja lijekova na kvalitetu života je neprecizan; nije jasno jesu li su učinci korisni ili štetni (niska do srednja pouzdanost dokaza).

U usporedbi sa usklađivanjem lijekova od strane drugih zdravstvenih djelatnika, usporedba koju naprave farmaceuti bi mogla smanjiti učestalost neželjenih učinaka lijekova (ali ovaj rezultat je neprecizan); i pogrešaka u liječenju; i mogla bi imati malo ili nimalo utjecaja na duljinu hospitalizacije; smrtnost tijekom hospitalizacije i ponovne prijeme. Međutim, ti učinci su neprecizni (dokazi niske razine pouzdanosti).

U usporedbi sa izostankom intervencije, usklađivanje lijekova uz pomoć baze podataka koje provode farmaceuti može smanjiti neželjene učinke lijekova i možda nema utjecaja na duljinu boravka, ali no taj učinak je neprecizan (dokazi niske razine pouzdanosti).

Usklađivanje lijekova provedeno od strane educiranih farmaceutskih tehničara umjesto farmaceuta možda ne bi imalo utjecaja na dužinu hospitalizacije, ali su dokazi o tome neprecizni (niska pouzdanost dokaza).

Usklađivanje lijekova prije prijema u usporedbi s usklađivanjem nakon prijema može pomoći u ispravnom prepoznavanju razlika; međutim, učinak je neprecizan (dokazi niske razine pouzdanosti).

U usporedbi s uobičajenom njegom, neke intervencije imaju različite učinke:

Multimodalne intervencije vjerojatno poboljšavaju rješavanje nesklada u terapiji (dokazi umjerene razine pouzdanosti).

Elektronički sustavi propisivanja lijekova vjerojatno smanjuju pogreške u liječenju i neželjene učinke liječenja. Prioritetna upozorenja bi mogla dodatno spriječiti mogućnost pojave neželjenih učinaka lijekova (dokazi niske do srednje razine pouzdanosti).

Barkod identifikacija sudionika ili lijekova bi mogla smanjiti učestalost pogrešaka u liječenju (niska pouzdanost dokaza).

Skraćeno radno vrijeme i povratna informacija o pogreškama u liječenju mogli bi smanjiti mogućnost ozbiljnih pogrešaka u liječenju; međutim, učinci su neprecizni (dokazi niske razine pouzdanosti).

Zaključci autora

U usporedbi s uobičajenom skrbi, usklađivanje lijekova, elektronički sustavi za propisivanje lijekova, barkodovi i povratna informacija zdravstvenim djelatnicima bi mogli smanjiti učestalost neželjenih učinaka lijekova, pogrešaka u liječenju ili oboje. Ipak, najbolji modaliteti za provedbu ovih intervencija i učinak drugih intervencija su još uvijek nejasni.

Datum pretraživanja dokaza

Autori ovog sustavnog pregleda su pretraživali istraživanja objavljena do siječnja 2020. godine.