Dosadašnje spoznaje

Upotreba opioida (lijekova protiv bolova) jako se povećala u nekim dijelovima svijeta od sredine 1990. S povećanom upotrebom je narasla i potreba za odvikavanjem od opioida. Suvremene smjernice su temeljene na istraživanjima provedenima na osobama koje su bile ovisne o heroinu (opioid koji razvije veliku ovisnost). U ovom Cochrane sustavnom pregledu je provedena usporedba liječenja agonistima opioida (primjerice liječenje metadonom ili buprenorfinom tijekom 30 dana za smanjenje ovisnosti o nezakonitim sredstvima ovisnosti) za liječenje ovisnosti o opioidima. Uspoređeno je liječenje održavanja i kratkotrajno liječenje tj. detoksikacija (uklanjanje sredstva ovisnosti iz organizma) ili psihološko liječenje (primjerice terapija razgovorom, savjetovanje).

Obilježja studija

Pretražena je znanstvena literatura objavljena do svibnja 2015. Nađeno je 6 randomiziranih kontroliranih ispitivanja (studija u kojima su nasumce podijeljeni ispitanici u skupine koje dobijaju određenu terapiju ili u kontrolnu skupinu) s ukupno 607 ispitanika koji su bili ovisnici o opioidima. Od toga je bilo 77% muškaraca prosječne dobi 31,6 godina. Prosječno trajanje studije usporedbe liječenja održavanja (3 studije su usporedile metadon s buprenorfinom) je bilo 24 tjedna, a prosječno trajanje studije usporedbe liječenja održavanja (3 studije s buprenorfinom) s detoksikacijom ili psihološkim liječenjem je bilo 10 tjedana. U SAD je provedeno 5 studija i jedna u Iranu.

Analizirano je korištenje opioida i odustajanje od liječenja.

Pet studija je financirao Nacionalni institut zdravlja (engl. National Institute of Health, SAD), a za jednu studiju nije bilo podatka. Farmaceutska industrija je dala lijekove istraživačima u 4 studije.

Ključni rezultati

Pronađena je mala ili nikakva razlika između učinaka metadona i buprenorfina na ustrajanje u liječenju, smanjenju upotrebe opioida i nuspojave. Buprenorfin vjerojatno povećava broj ljudi koji ustraju u liječenju, može smanjiti korištenja opioida i ima manje nuspojava u usporedbi sa samo detoksikacijom ili psihološkim liječenjem.

Kvaliteta dokaza

Kvaliteta dokaza je općenito bila niska i srednja. Ispitanika su bili nasumično razvrstani u svim studijama, ali su ispitanici i liječnici bili upoznati o kojim se lijekovima radi, a što je mogući izvor pristranosti i smanjuje kvalitetu dokaza. U nekim studijama su ispitanici odustajali od liječenja te su rezultati nepotpuni, dok su nedostatni podaci podjednako zastupljeni za sve grupe u svim studijama. Većina studija je zamišljena na sličan način i usporedba rezultata je bila moguća.