Ključne poruke

U usporedbi s placebom (inaktivnim lijekom):
- varfarin, antikoagulant (lijek za razrjeđivanje krvi), može smanjiti rizik od razvoja nuspojava za 11%;
- klortalidon, antihipertenziv (lijek za snižavanje visokog krvnog tlaka), može usporiti napredovanje stenoze karotide (suženja karotidnih arterija) za 55%.

Potrebna su istraživanja koja uključuju veći broj sudionika te dugotrajnije praćenje rezultata kako bi se utvrdio najbolji medicinski postupak za promjenjive čimbenike rizika u osoba s asimptomatskim suženjem karotide.

Što je asimptomatska stenoza karotidne arterije?

Stenoza karotidnih arterija je suženje karotidnih arterija, velikih krvnih žila koje opskrbljuju mozak krvlju. ’Asimptomatska stenoza karotidne arterije’ je stanje u kojem postoji suženje karotidne arterije, a osoba nema simptoma te bolesti. Uzrok je ateroskleroza: nakupljanje masti, kolesterola (povišene masnoće u krvi) i drugih tvari koje se talože u i na stijenkama krvnih žila. Suženje karotidnih arterija se može razviti i bez pojave simptoma, a prvi simptom može biti smrtonosan ili onesposobljujući moždani udar.

Kako se liječi asimptomatska stenoza karotidne arterije?

Rizik od nastanka moždanog udara može se smanjiti utjecajem na promjenjive rizične čimbenike koji pogoduju razvoju ateroskleroze, kao što su visoki krvni tlak, pušenje, kolesterol i dijabetes. U tu svrhu može se koristiti niz lijekova, uključujući:

- antihipertenzive (snižavaju visoki krvni tlak);
- hipolipemike (lijekovi koji snižavaju visoke razine kolesterola);
- antikoagulante ( tzv. lijekovi za razrjeđivanje krvi); ili
- antiagregacijske lijekove (lijekovi koji sprječavaju nastanak ugrušaka).

Što smo željeli saznati?

Željeli smo doznati koji lijekovi, od lijekova koji se koriste u liječenju asimptomatske stenoze karotidne arterije, su najbolji u prevenciji: oštećenja mozga, moždanog udara, smrti, velikog krvarenja i progresije suženja karotidne arterije.

Cilj je bio i saznati uzrokuju li ovi lijekovi promjene u kvaliteti života bolesnika te jesu li povezani s neželjenim učincima.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Tražili smo istraživanja koja su uključivala usporedbu jedne vrste lijeka s drugom vrstom lijeka, s placebom (inaktivnim lijekom), ili s nikakvim liječenjem, u pacijenata bilo koje dobi koji boluju od asimptomatske stenoze karotidne arterije.

Usporedili smo i saželi rezultate istraživanja te procijenili pouzdanost dokaza na temelju čimbenika kao što su metode korištene u samom istraživanju te opseg istraživanja.

Što smo pronašli?

Pronašli smo 34 istraživanja koja su uključivala lijekove koji su nas zanimali. U istraživanja je bila uključena ukupno 11 571 osoba s asimptomatskom stenozom karotidne arterije. Prosječna dob sudionika iznosila je 61 godinu (raspon = od 18 do 100 godina), a čak dvije trećine sudionika bilo je muškog spola. Istraživanja su provedena u izvanbolničkim uvjetima diljem svijeta. Prosječno razdoblje praćenja ispitanika bilo je manje od tri godine.

Od pronađena 34 istraživanja, samo su 22 uključivala procjenu ishoda koji su nam bili od važnosti te smo ih stoga uključili u naše analize. 22 istraživanja koja smo uključili obuhvatila su 6887 osoba s dijagnozom asimptomatske stenoze karotidne arterije.

Niti jedno istraživanje nije procjenjivalo neurološka oštećenja kod ispitanika (npr. oštećenje mozga) te niti jedno istraživanje nije pratilo promjene u kvaliteti života ispitanika.

Ključni rezultati

Antiagregacijski lijek (aspirin) u usporedbi s placebom

Primjena aspirina (1 istraživanja; 372 ispitanika) možda neće spriječiti nastanak moždanog udara, broj smrti povezanih s moždanim udarom, progresiju suženja karotidne arterije, ni pojavu nuspojava u usporedbi s primjenom placeba. Vrlo smo nesigurni oko učinka aspirina na velika krvarenja.

Antihipertenzivi (metoprolol i klortalidon) u usporedbi s placebom

Nije sigurno može li metoprolol (1 istraživanje, 793 ispitanika) spriječiti pojavu moždanog udara ili smrt povezanu s moždanim udarom. Međutim, klortalidon (1 istraživanje, 129 ispitanika) može usporiti napredovanje suženja karotidne arterije u usporedbi s placebom. Niti jedno istraživanje nije pratilo pojave velikih krvarenja ili učestalost javljanja nuspojava.

Antikoagulant (varfarin) u usporedbi s placebom

Nije sigurno povećava li varfarin (1 istraživanje, 919 ispitanika) mogućnost pojave velikih krvarenja u usporedbi s placebom. Međutim, njegova primjena može dovesti do pojave nuspojava u usporedbi s primjenom placeba. Istraživanje nije pratilo pojavu moždanog udara, smrti povezane s moždanim udarom ili progresije stenoze karotidne arterije.

Hipolipemici (atorvastatin, fluvastatin, lovastatin, pravastatin, rosuvastatin, probukol) u usporedbi s placebom ili s izostankom liječenja

Nije jasno sprječavaju li hipolipemici nastanak moždanog udara (5 istraživanja, 2235 ispitanika), smrt povezanu s moždanim udarom (2 istraživanja, 1366 ispitanika) ili nastanak nuspojava (7 istraživanja, 3726 ispitanika) u usporedbi s primjenom placeba ili s izostankom terapije. Ova istraživanja nisu pratila pojavu velikih krvarenja ili progresiju stenoze karotidne arterije.

Koja su ograničenja ovog sustavnog pregleda?

Imamo ograničeno povjerenje u dokaze o sprječavanju moždanog udara, smrti, progresiji suženja karotide, nuspojavama i velikim krvarenjima. Neka istraživanja su imala metodološke probleme ili nejasne dizajne samog istraživanja. Zaključno, dokazi o primjeni lijekova u liječenju asimptomatske stenoze karotidne arterije su ograničeni.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj sustavni pregled uključeni su dokazi objavljeni do kolovoza 2022. godine.