Ključne poruke

• Antibiotik azitromicin nije učinkovit lijek za COVID-19.

• Nije poznato jesu li drugi antibiotici osim azitromicina učinkoviti u liječenju COVID-19 jer nema dovoljno istraživanja.

• Pronašli smo 19 istraživanja koja su u tijeku a istražuju antibiotike za liječenje COVID-19. Obnovit ćemo ovaj sustavni pregled ukoliko njihovi rezultati promijene zaključke.

Što su antibiotici?

Antibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. Međutim, nedavna laboratorijska istraživanja pokazala su da neki antibiotici usporavaju reprodukciju nekih virusa, uključujući SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje COVID-19. U laboratorijskim testiranjima jedan antibiotik, azitromicin, smanjio je aktivnost virusa i upalnu reakciju te je proučavan kao potencijalni lijek za COVID-19. Potrebni su nam uvjerljivi dokazi prije davanja antibiotika za liječenje COVID-19 jer prekomjerna primjena ili zlouporaba antibiotika može dovesti do 'antimikrobne rezistencije', kada se organizmi koji uzrokuju infekciju mijenjaju tako da antibiotici prestaju biti učinkoviti.

Cilj ovog sustavnog pregleda

Željeli smo saznati smanjuju li antibiotici smrtnost, težinu bolesti i duljinu trajanja infekcije u osoba oboljelih od COVID-19, utječu li na kvalitetu života i uzrokuju li neželjene učinke. Uključili smo istraživanja koja su uspoređivala lijek s placebom (lažno liječenje), nikakvim liječenjem, uobičajenom njegom, drugim antibiotikom ili oblicima liječenja za COVID-19 za koje je poznato da u određenoj mjeri djeluju, poput remdesivira ili deksametazona. Isključili smo oblike liječenja za koje znamo da ne djeluju na COVID-19, kao što je hidroksiklorokin, ili one koji imaju nepoznat utjecaj na bolest.

Procijenili smo učinke antibiotika na:
• smrtnost;
• pogoršanje ili poboljšanje COVID-19 simptoma;
• neželjene učinke;
• probleme sa srčanim ritmom;
• kvalitetu života.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Potražili smo istraživanja koja su ispitivala antibiotike za liječenje osoba sa COVID-19 u bolnici ili ambulantno.

Uspoređeni su i sažeti rezultati istraživanja te je procijenjena pouzdanost dokaza s obzirom na čimbenike poput metoda istraživanja i veličine uzorka.

Rezultati istraživanja

Pronašli smo 11 istraživanja s ukupno 11,281 ispitanikom. Svih 11 istraživanja koristilo je azitromicin. Devet istraživanja (10,807 ispitanika) uspoređivalo je liječenje azitromicinom u usporedbi sa nikakvim liječenjem, placebom ili uobičajenom njegom. Dva istraživanja uspoređivala su azitromicin s drugim antibiotikom: linkomicinom (1 istraživanje, 24 ispitanika) i klaritromicinom (1 istraživanje, 450 ispitanika), međutim nisu objavile podatke koje bismo mogli koristiti u ovom pregledu, pa se naši rezultati odnose samo na azitromicin.

Sedam istraživanja uključivalo je pacijente sa umjerenim do teškim oblikom COVID-19 bolesti u bolnici, a četiri istraživanja su uključivala ambulantne pacijente s blagim oblikom COVID-19. Istraživanja su koristila različite doze azitromicina u različitom trajanju.

Pronašli smo i 19 istraživanja koja su još u tijeku. Nismo klasificirali 15 završenih istraživanja jer čekamo više informacija od autora, ili zato što još nisu objavljena.

Ključni rezultati

Hospitalizirani pacijenti s umjerenom do teškom slikom bolesti COVID-19

Liječenje azitromicinom u usporedbi s uobičajenom njegom ne čini razliku u smrtnosti 28 dana nakon liječenja (4 istraživanja, 8,600 ispitanika).

U usporedbi s uobičajenom njegom ili placebom, azitromicin vjerojatno ne dovodi do:
• pogoršanja (1 istraživanje, 7,311 ispitanika) ili
• poboljšanja stanja pacijenata (3 istraživanja, 8,172 ispitanika);
• većeg ili manjeg broja ozbiljnih neželjenih događaja (4 istraživanja, 794 ispitanika) i problema sa srčanim ritmom (4 istraživanja, 7,865 ispitanika).

Azitromicin može neznatno povećati blaže neželjene učinke u usporedbi s uobičajenom njegom (3 istraživanja, 355 ispitanika).

Nijedno istraživanje nije pratilo kvalitetu života.

Ambulantni bolesnici s blagom slikom bolesti COVID-19

U usporedbi s uobičajenom njegom ili placebom, azitromicin može raditi malu ili neznatnu razliku u:
• smrtnosti unutar 28 dana nakon liječenja (3 istraživanja, 876 ispitanika);

• pogoršanju bolesti 28 dana nakon liječenja (3 istraživanja, 876 ispitanika) ili
• poboljšanju simptoma u 14 dana nakon liječenja (1 istraživanje, 138 ispitanika).

Ne znamo utječe li azitromicin na broj neželjenih događaja u usporedbi s uobičajenom njegom ili placebom (2 istraživanja, 454 ispitanika).

Nijedno istraživanje nije pratilo ozbiljne neželjene događaje, poremećaje srčanog ritma ili kvalitetu života.

Koja su ograničenja dokaza?

Dokazi o azitromicinu za bolničke pacijente visoke su razine pouzdanosti. Manje smo sigurni u dokaze o azitromicinu u ambulantnih pacijenata zbog malog broja istraživanja koja su imala mane u dizajnu, zbog čega nismo mogli donijeti pouzdane zaključke. Pronašli smo relevantne dokaze o samo jednom antibiotiku, azitromicinu, tako da ne znamo učinke drugih antibiotika na liječenje bolesti COVID-19. Nastavit ćemo tražiti nova istraživanja kako bismo nadopunili dokaze. Naši dokazi ne sugeriraju da je azitromicin učinkovito liječenje za COVID-19, posebno s obzirom na opasnost od rezistencije na antimikrobne lijekove. Azitromicin ili bilo koji drugi antibiotik ne smije se koristiti za liječenje COVID-19 izvan dobro osmišljenih istraživanja.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do 14. lipnja 2021. godine.